Godišnji susret biskupâ i delegatâ odgovornih za pastoral migranata biskupskih konferencija u Europi održan je u glavnom gradu Švedske, Stockholmu od 13. do 15. srpnja 2018. na poziv mjesnog biskupa, kardinala Andersa Arboreliusa, OCD, voditelja Odjela za migracije pri Komisiji za socijalni pastoral Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), priopćio je Ured za medije CCEE-a. Tema ovogodišnjeg susreta bila je „Pokret ljudi: migracijski val i vijesti. Dijalog i komunikacija za kulturu susreta". Susretom su voditelji za pastoral migranata u Europi htjeli produbiti odnos između migracijskog vala i percepcije koju se u tome stvara u javnome mnijenju, oblikovanom komunikacijom koja ne promiče uvijek dijalog i kulturu susreta.

Fenomen migracija nije samo ekonomski, socijalni, demografski, kulturni i politički problem. Upravo zato što je postao sve ispolitiziranija tema, samo preko komunikacije možemo danas razumjeti razloge ovog globalnog pokreta ljudi, prisutnost migranata i njihovu integraciju u europska društva, navodi se u priopćenju sa susreta. Kako možemo komunicirati, informirati ljude i podučiti katoličke vjernike ispravnoj percepciji problema migracije? Kojim se sredstvima pritom služiti? Kako možemo svjedočiti koliko se dobro čini u Europi također preko Katoličke crkve? Kako se boriti protiv brojnih "lažnih vijesti" koje se susreće u virtualnim prostorima i koje iskrivljuju stvarnost?, pitanja su s kojima se susreću oni koji su zaduženi za pastoralnu skrb za migrante katoličkih biskupskih konferencija u Europi, koji su se okupili u Stockholmu na svom susretu.

Migracijski fenomen na europskome kontinentu bio je i još je uvijek blagotvoran za vjeru, jer mnogi kršćani koji su došli iz Istočne Europe, Bliskog istoka ili Afrike sačuvali su i žive svoju vjeru u zemljama koje ih primaju, a koje su često obilježene snažnim procesom sekularizacije. S druge strane, pogrešno upravljanje ili svjesna manipulacija migracijskim fenomenom putem sredstava društvene komunikacije često su dovodili do nesporazuma, pa čak i neprijateljskih stavova prema zajednicama koje primaju migrante, primijetio je dekan Fakulteta društvenih komunikacija Papinskog sveučilišta Svetog Križa u Rimu, prof. José María La Porte uvodeći u temu „Migracije i javno mnijenje: dinamika informiranja".

Sudionici su naglasili da u dobu gospodarske krize u javnome mnijenju raste percepcija da bi nacionalne vlade trebale prvenstveno voditi brigu o svojim građanima umjesto o migrantima. U medijskim se raspravama o migracijskom fenomenu govori samo iz ekonomske ili političke perspektive, a rezultat toga je očit: zaboravlja se na neotuđivo pravo na dostojanstvo svake osobe. K tome, mediji složenom pitanju pokreta ljudi ne pristupaju uvijek s odgovarajućom stručnošću. Stoga, uloga komunikacije u izvješćivanju o pokretu ljudi u njegovim tragedijama, ali i njegovoj ljepoti i bogatstvu, temeljna je zadaća također Crkve. U tome smislu sudionici su naglasili da je prijeko potrebno da oni koji su zaduženi za pastoralnu skrb za migrante povežu pastoralnu službu s komunikacijom, ulaganjem u naobrazbu komunikatora i korištenje društvenih medija, navodi se u priopćenju sa susreta pod naslovom „Inspiring changes: formirati, informirati i senzibilizirati o pokretu ljudi".

Prečesto se naime javlja opasnost od nekritičnog korištenja kategorija "posuđenih" od drugih institucija ili drugih područja kao što su politika, sociologija ili gospodarstvo koje izazivaju zbunjenost i strah. Nasuprot tome, govoriti na prikladan način o pokretu ljudi hitan je izazov koji zahtijeva obnovljenu predanost također Crkve. To ne znači uvijek povećati javne intervencije ili nove medijske instrumente, već ponovno izraziti na jednostavan, ali jasan način načela koja su temelj djelovanja Crkve, kao što je dostojanstvo svake osobe. U vezi s tim, svjedočanstvo Crkve će biti mnogo snažnije ako se u različitim pastoralnim područjima zaduženima za skrb za ljude bude svjedočilo istu želju da se zaštiti osobu. Ne može se zagovarati obranu dostojanstva života migranata i biti protiv obrane života ili obitelji; i obratno, ne može se braniti život od trenutka začeća do prirodnog kraja, a ne braniti život i dostojanstvo migranata, ističe se u priopćenju.

U subotu, 14. srpnja, sudionici su se susreli s predstavnicima Švedskog Caritasa, ICMC-a i Odjela za migrante i izbjeglice vatikanskog Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj. Tema susreta bila je "Kako Crkva koristi medije kada govori o migracijama i kako Crkva odgaja i informira svoje vjernike o migracijskom fenomenu".

U Europi su nacionalni Caritasi stavili veliki naglasak na zajedničko i povezano zauzimanje, provodeći iste medijske kampanje na raznim društvenim mrežama prilagođene pojedinim državama. To je osobito vidljivo u kampanji #whatishome koja ima za cilj senzibilizirati korisnike da postanu svjesni problema "doma" i zajedno djeluju. Zajedničko djelovanje, u suradnji s drugim stvarnostima civilnog društva - ali bez dvosmislenosti - može imati važnu ulogu u promicanju kulture susreta i ispravljanje pogrešne slike koju šire brojne "lažne vijesti" koje kruže internetom. Zajedno s predstavnicima Vatikana, proučena je zatim obrazovna i evangelizacijska uloga djelovanja novog Dikasterija. Obrazovanje i informiranje vjernika, te promicanje suradnje među različitim crkvenim stvarnostima koje djeluju na području pastoralne skrbi o migrantima u središtu je njegova poslanja. Različitim iskustvima suradnje Dikasterij svjedoči o tome kako je moguće izgrađivati pozitivan stav. S druge strane, Međunarodna komisija za katoličku migraciju (ICMC) zauzeta je u promicanju, preko različitih projekata diljem svijeta, smjernica koje je naznačio papa Franjo a koje su sažeteu riječima "Prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati".

Tijekom susreta sudionici su imali priliku susresti se s različitim zajednicama migranata s Bliskog istoka i Južne Amerike. Susret je zaključen u nedjelju 15. srpnja ujutro misnim slavljem u crkvi Sv. Eugenije u Stockholmu, na kojoj su sudjelovali i predstavnici zajednice migranata, te posjetom opatiji Svete Brigite u Vadsteni. (missio.ba/ika)