Što je Božić? Na što nas on podsjeća, ako ne na ŽIVOT? Život, rođenje Maloga Isusa! On se rodio radi nas, da i mi imamo spasenje u njemu. Nama redovnicama služavkama Malog Isusa svakog dana je Božić ako u tom danu susretnemo Malog Isusa, ako ga prepoznamo u ljudima i osobama pokraj nas.
Poštovani i dragi misijski suradnici i prijatelji misija, za ovaj Božić s vama rado dijelimo ovu priču iz naše misije u Haitiju o jednome spašenom životu.
Jednoga dana Jonel, zaposlenik Dječjeg doma „Cardinal Stepinac“ došao je na posao neobično tužan. On je inače čovjek vesele naravi i vrlo razgovorljiv. Nije išao u školu, ali se naučio potpisati. Malog je rasta, sićušan, ali vrijedan i vrlo okretan. Uvijek je radostan i uslužan. Ima četvero predivne djece, na koju je veoma ponosan. Vidjevši ga neobično tužna, upitasmo ga što se dogodilo, a on briznu u plač i jedva izgovori riječi: „Moja supruga mora umrijeti.“ Šokirane tom njegovom tvrdnjom, ispitujemo što joj se dogodilo. I on počne tužnu priču: „Moja supruga se već nekoliko dana ne osjeća dobro.“ Pitamo ga je li bila kod liječnika. Odgovorio je: „Da, sinoć sam s njom bio na hitnoj. Znate, ona je u šestom mjesecu trudnoće. Sinoć su joj rekli da je dijete u njoj već mrtvo i da je jedino rješenje operativni zahvat.“ Upitali smo ga jesu li to napravili, a on ponovno briznu u plač i nastavi priču: „Ne, nisu, mi smo trebali najprije platiti sve bolničke usluge, a oni bi tek tad uradili intervenciju. Mi nemamo novca za to. Išli smo i u drugu bolnicu, pa je i tamo ista procedura. Vratili smo se kući i ona sada čeka da umre.“
Ostale smo šokirane. Odmah smo nazvale Bolnicu svetog Kamila, u koju inače vodimo našu djecu kad im zatreba liječnička pomoć. Upoznali smo ih sa slučajem i zamolili da ju odmah prime, učine sve što je potrebno, a da ćemo mi sve troškove platiti. S. Sidonie, kamilijanka, koja radi u toj bolnici, sve je u rekordnu roku organizirala i odmah je počela borba za spašavanje života jedne dobre, revne i odgovorne majke i supruge – gospođe Mislen. I spasili su ju, Bogu hvala. Morala je ostati u bolnici nekoliko dana, otklonili su sve uzroke njezinih zdravstvenih problema. Trebalo joj je dosta vremena da se oporavi. Nakon što se oporavila od šoka i operacije, došla je sa svojim mužem Jonelom da nam zahvali. Rekla nam je: „Sestre, hvala vam što niste dozvolile da umrem.“ Te riječi gospođe Mislen ne ćemo nikada zaboraviti, a tek njezin blaženi osmijeh na licu, pun iskrene zahvalnosti.
Sretna ona, sretne mi, sretna cijela obitelj. Jedan je život spašen. Ali, nažalost, takvi slučajevi ovdje u Haitiju nisu rijetki. Mladi ljudi i djeca često umiru i od nekih običnih bolesti, samo zato jer nemaju novaca da si priušte potrebno liječenje.
Ta priča nas podsjeća na Marijino i Josipovo traženje „porodilišta“ u Betlehemu i kucanja na više vrata da bi pronašli sklonište koje im je u tom trenutku bilo neophodno, a oni nisu imali novca da plate… Da mi nismo u patnjama gospođe Mislen prepoznale malenoga, odbačenog Isusa, ona bi sada bila među mrtvima, a njezina djeca siročad.
Posljednjih mjeseci Haićani se nalaze u teškoj životnoj situaciji. Uragan koji je pogodio Haiti napravio je puno štete, uništio je poljoprivredne nasade. Ljudi su ostali bez hrane, vode… Ponovno se pojavljuje glad i veliko siromaštvo. Pojavile su se i razne bolesti, kolera ponovno odnosi živote.
Upravo vaša darežljivost i velikodušnost dala nam je mogućnost da smo mogli pomoći gospođi Mislen i mnogim drugima u različitim potrebama. Hvala vam što srcem, molitvom i prilogom pomažete naše misijsko djelovanje u Haitiju. Od srca zahvaljujemo, kličući: „ŽIVIO MALI ISUS!“ Želimo vam čestit Božić i blagoslovljenu novu godinu 2017. Neka Mali Isus UVIJEK živi u našim srcima, da bi ga svi mogli prepoznati u siromasima i potrebitima.
Vaše zahvalne sestre iz Haitija: s. Liberija, s. Ana i s. Mirjam