“Tražimo dostojanstvo, ne milostinju” – ustvrdio je papa Franjo u govoru na drugoj međunarodnoj konferenciji o prehrani u Rimu, pri Organizaciji za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Pravo na hranu bit će zajamčeno samo ako obratimo pažnju na istinske subjekte toga prava, to jest na osobe koje pate od gladi i pothranjenosti, primijetio je Papa.

Borbu protiv gladi sprječavaju „tržišni prioriteti“ prema kojima je na vrhovnom mjestu dobit, a hrana se drži samo jednim od dobara i koristi se kao predmet financijske špekulacije. I dok se govori o novim pravima, gladni su i dalje na ulici i traže osnovna prava. „Tražimo dostojanstvo, ne milostinju“ – rekao je u njihovo ime Papa, primijetivši kako se danas puno govori o pravima, dok se često zaboravlja na dužnosti.

Sudbine su država danas često zapletene te su više nego ikada poput velike obitelji, ovisne jedne o drugima, ali su odnosi često oštećeni međusobnom sumnjičavošću, koja se katkada pretvara u vojnu ili ekonomsku agresiju. Danas je nužno prepoznati ograničenja pristupâ koji se temelje na suverenosti svake države, na apsolutnim, nacionalnim interesima koje često uvjetuju mali centri moći – istaknuo je papa Franjo.

„Osobe i narodi traže da se pravda provede u djelo: ne samo u zakonskom smislu, već i u smislu doprinošenja i raspodjele. Stoga, razvojni planovi i rad međunarodnih organizacija mora uzeti u obzir“ poštivanje „temeljnih ljudskih prava“, odnosno „prava gladnih“, kazao je Sveti Otac, ističući kako na prvome mjestu treba biti skrb za pojedinca kojemu nedostaje dnevna prehrana. Papa je i podsjetio na upozorenje sv. Ivana Pavla II. o „paradoksu izobilja“: ima hrane za sve, ali ne mogu svi jesti; hrana se baca i koristi u druge svrhe. „Nažalost, ovaj 'paradoks' aktualan je i danas“, a prvi izazov za prevladati po pitanju hrane je manipulacija u ime raznih interesa.

Drugi je izazov nedostatak solidarnosti – istaknuo je Papa, primijetivši kako se radi o riječi „koju bismo podsvjesno htjeli maknuti iz rječnika“. U društvu individualizma i podjela, manjak solidarnosti znači oduzimati najslabijima dostojanstven život te izazivati pobune protiv institucija, upozorio je Papa, objašnjavajući kako se po solidarnosti nadvladavaju razlike i ograničenja te se traži zajedničko dobro. Izvor nadahnuća – i na razini država kao zajednicâ ljudi – je naravni zakon, „upisan u ljudsko srce“, koji „govori jezikom koji svi mogu razumjeti“. Njegovanjem vrijednostî naravnoga zakona, cilj prehranjivanja ljudske obitelji postaje ostvariv.

Sveta Stolica tom cilju doprinosi uočavanjem kriterija koji se moraju zadovoljiti kako bi se ostvario pravedan međunarodni sustav, utemeljen na „istini, slobodi, pravdi i solidarnosti“ te „odnosima između pravâ i hrane, pravâ na život i na dostojanstveno postojanje, prava na zakonsku zaštitu te moralne obveze za dijeljenje svjetskog ekonomskog bogatstva“ – kazao je papa Franjo te istaknuo važnost skrbi za „našu sestru i majku, Zemlju, naš planet“. No iznad svega, zaključio je na kraju, ne smije se usvojiti bilo kakav sustav diskriminacije u pristupu hrani kao model rješavanja problema gladi. (missio.ba/rv)