Delegacija Republike Indonezije, sastavljena od devet članova Ministarstva za religije i Ministarstva vanjskih poslova pohodila je Hrvatsku od 12. do 15. travnja te Bosnu i Hercegovinu od 16. do 19. travnja. Cilj pohoda bio je susresti se s predstavnicima vjerskih zajednica i građanskih vlasti te informirati o religijskom i etničkom pluralizmu u Indoneziji uz poštivanje razlika i temeljno zajedništvo na razini demokratske države. Delegaciju je predvodio dr. Bahrul Hayat iz Ministarstva za religije, a jedan od članova bio je i vlč. Augustin Ulahayanan, biskupijski svećenik, izvršni tajnik Biskupske konferencije Indonezije s posebnim zaduženjem za kontakte s drugim religijama.

Država Indonezija u pluralizmu jezika, nacionalnosti i religija

Republika Indonezija ima za nacionalnu misao vodilju „Jedinstvo u razlikama“. To je arhipelag između Jugoistočne Azije i Australije koji se prostire se na 18.108 otoka, od kojih je nastanjeno oko 6000. Od sjevera prema jugu proteže se na oko 2000 kilometara a od istoga prema zapad na preko 5000 km. Stanovnika ima, prema najnovijem popisu, 251,160.124 od kojih su oko 84% muslimani po vjeri. Iako je po broju stanovnika najbrojnija muslimanska država na svijetu, nije strogo muslimanska u smislu šerijatskog prava nego sekularna republika.

Oko 60% zemlje pokriveno je šumom. Najviši vrhunac je Pancak Jaya na Papui s 5.030 m nadmorske visine. Planina Merapi blizu grada Yogyakarta ima oko 500 vulkana a do toga su njih 129 još uvijek aktivni. Država je podijeljena na 30 provincija s time da je Istočni Timor stekao samostalnost god. 1999. nakon referenduma koji je obavljen pod nadzorom UN. Glavni grad Džakarta ima preko 10 milijuna stanovnika. Godišnja doba se dijele na vrijeme monsuna od studenog do svibnja s puno kiše te suho razdoblje koje traje od lipnja do listopada. Glavni jezik je bahasa Indonesia, ali u državi postoji preko 300 etničkih zajednica koje čuvaju svoje jezike. Službeni nacionalni jezik koji većina državljana razumije je snažno sredstvo jedinstva u razlikama.

Država se temelji na pet općih načela koja svi prihvaćaju: 1. Vjera u jednoga Boga ili najviše biće; 2. Potreba za pravednim i civiliziranim čovječanstvom; 3. Jedinstvo Indonezije; 4. Demokracija temeljena na narodnom iskustvu koju predvode izabrani političari; 5. Socijalna pravda za sve građane Indonezije. Sadašnja država Indonezija osnovana je god. 1945. nakon što su se povukli poraženi japanski okupatori, ali su bivši kolonizatori Nizozemci pristali na potpunu samostalnost tek god. 1949. Službeno priznate i pomagane religije su: islam, protestantizam, katolicizam, hinduizam, budizam i konfucionizam.

Predavanje o indonezijskom pluralizmu u Rektoratu sarajevskog univerziteta

Gosti iz Indonezije počeli su posjet Hrvatskoj susretom s predstavnicima Islamske zajednice u Rijeci gdje ih je pozdravio muftija dr. Aziz Hasanović. Dr. Jure Zečević, profesor KBF u Zagrebu govorio je o iskustvima međureligijskog dijaloga. U Sarajevu su 16. travnja pozvali na večeru u rezidenciji indonezijskog ambasadora predstavnike islama, pravoslavlja, katolicizma i židovstva. Bio je nazočan i predstavnik Ministarstva za ljudska prava u BiH. te rektor Univerziteta u Sarajevu Dr. Muharem Avdispahić koji je omogućio da gosti održe predavanje u rektoratu 17. travnja u 14 sati. Za uvod su indonezijski svirači na svojim nacionalnim instrumentima odsvirali jednu bosansku sevdalinku. Gost prof. dr. Faisal Ismail naslovio je svoje izlaganje: „Razvoj međureligijske harmonije u Indoneziji: dobra praksa zajedničkih odredbi Ministarstva za religije i Ministarsvta za unutarnje poslove“. Na zid je projicirao kratke tekstove na engleskom i slobodno izlagao. Na kraju je odgovarao na pitanja prisutnih slušatelja. Na upit, zašto se i kršćani vrhovnom biću obraćaju nazivom „Alah“ odgovorio je da je to kod njih dopušteno i vlada od toga ne pravi nikakav problem, za razliku od malezijske. Muslimanske slušatelje zanimalo je koji pravni sustav najviše slijede indonezijski muslimani. Katolički član delegacije u diskusiji je razložio pet ustavnih načela i predavačevu izjavu da bi bilo prekršaj protiv javnog reda izjašnjavati se javno kao ateista.

Delegacija se 18. travnja susrela s djelatnicima Međureligijskog vijeća u Sarajevu prateći njihovo izlaganje o vlastitom djelovanju i odgovarajući na pitanja o indonezijskom religijskom i kulturnom pluralizmu.

Katolici u Indoneziji

Profesor Ismail istaknuo je u predavanju da katolici u njihovoj zemlji sačinjavaju 4% stanovništva. Tek u razgovoru s katoličkim svećenikom članom delegacije, mons. Mato Zovkić kao delegat kardinala Puljića doznao je da to obuhvaća oko 10 milijuna vjernika u 37 biskupija. Katolički misionari došli su tamo s Portugalcima god. 1534. Tamo je propovijedao sv. Fanjo Ksaverski god. 1546-1947. Nizozemci su došli god. 1605. i počeli diskriminirati katolike, osobito nakon 80 godina borbe Nizozemaca protiv katoličkih Španjolaca. Od god. 1800. do stjecanja nezavisnosti Indonezije prevagnuli su katolički svećenici iz Nizozemske. Iz povijesti katolicizma u toj zemlji poznat je nizozemski svećenik Frans van Lith koji je god. 1896. došao na centralnu Javu. Četiri japanska poglavice iz područja Kalibawang zatražili su od njega vjersku pouku god. 1904. Katolicizam se posebno proširio među stanovnike kineskog porijekla na centralnoj Javi. U provinciji Istočna Nusa Tengara gdje su otok Flores i Zapadni Timor katolici sačinjavaju oko 55% stanovnika.

Prvi biskup rodom iz Indonezije bio je isusovac Albert Soegijapranata, imenovan god. 1940. Od redovnika danas tamo djeluju isusovci, dominikanci i verbiti. Prvog kardinala dobili su god. 1967. u osobi Justina Darmojuwono. Ovu zemlju pohodio je Pavao VI. god. 1970. te Ivan Pavao II. god. 1989. Sadašnji kardinal Indonezije Julije Darmaatmandja sudjelovao je u konklavu za izbor Benedikta XVI, ali zbog slaba zdravlja nije mogao sudjelovati u izboru pape Franje. Od etničkih zajednica najviše katolika pripadaju indonezijskim Kinezima te žiteljima Jave. Među istaknute javne djelatnike koji su katolici danas spada Purnomo Yusgiantoro koji je ministar obrane. (missio.ba/kta)